Što znači održivi razvoj?

Ako održivi razvoj shvatimo ozbiljno, rezlutat toga će biti drastični zahtjevi za promjenom u gotovo svim pogručjima života. Ne samo da se moraju promijeniti naše potrošačke navike, što je samo po sebi već dovoljno teško, već mora doći do promjene svijesti u područjima ekonomije, društva i politike.

"Nakon konferencije o životnoj sredini i razvoju održane u Rio de Janeiru u ljeto 1992. godine, pojam "Sustainable Development" postao je vodeći pojam u području politike o životnoj sredini. To svakako predstavlja napredak za ekološku politiku, jer se na taj način pojašnjava veza između ekoloških, ekonomskih i socijalnih problema unutar koje se moraju postaviti problemi zaštite životne sredine, ako ih želimo riješiti stručno i na društveno prihvatljiv način. (…)

Velike promjene u ekonomskom, socijalnom i političkom području bit će nužne. U području ekonomije moraju se uvesti novi načini privređivanja koji prilikom proračunavanja cijene uzimaju u obzir faktor prirode kao faktor daljnje proizvodnje. Pritom se ne postavlja samo pitanje na koji bi se način to trebalo ostvariti u pojedinačnim slučajevima, političkim ili administrativnim upravljanjem ili samim ekonomskim obavezama, već se razgovara i o tome kolika je mogućnost da se ekonomija prilagodi decentraliziranom svjetskom tržištu ako se već ne mogu dogovoriti koraci na putu održivog razvoja na međunarodnoj razini. U području socijalnog postavljaju se sasvim novi izazovi principima i praksi pravedne raspodjele - i to s tri stajališta: osnovna slika održivog razvoja koja potječe iz razvojno-političke debate je, prije svega, stvaranje jednakih prilika za razvoj u sklopu problematike Sjever-Jug. Nadalje, radi se održivosti ekološke modernizacije unutar društva koja nije povezana samo s novim mogućnostima, nego i s mnogobrojnim opterećenjima.

Kako se može jamčiti da će životne, radne i potrošačke mogućnosti biti bar djelomično pravedno raspoređene? Ova dva područja proširuju se i trećim, koje se može nazvati "integrativna pravednost prilikom raspodjele". Tijekom današnje raspodjele prilika i mogućnosti mora se misliti na interese budućih generacija. Dakle, misao vodilja mora biti to da je naša sadašnjost neizbježno prošlost budućih generacija i da se o njihovim mogućnostima u toj budućnosti odlučuje već danas. No, odlučujuće pitanje tiče se spremnosti društva da utječe na ekonomiju i na svakog pojedinca u smislu promjene ponašanja, konzumiranja i promjene životnog i produkcionog stila.

To, opet, znači da se najveća promjena očekuje u području politike: Već i samo formuliranje ciljeva održivog razvoja pokazuje karakteristike kojima nisu dorasli sadašnji politički sistemi programirani na kratkoročni uspjeh na izborima i trajno povećavanje blagostanja, a sve u cilju održanja moći. Prilikom implementiranja ovih ciljeva očituje se velika potreba za promjenom u području politike, jer se novi sistem vrijednosti i novi stil života ne mogu propisati nikakvim administrativnim aktima, niti se mogu politički usvojiti. Oni se samo mogu prenositi komunikacijom između ljudi. Tijekom debate o primjeni "održivog razvoja" došlo se do zaključka u kojem su svi jedinstveni, veće sudjelovanje građana je preduvjet za uspjeh ove ideje.

To znači da je i za formuliranje cilja, ali i za provedbu ciljeva nužna nova "kultura dijaloga". Ona podrazumijeva spremnost odgovornih u politici i u društvu da, zajedno s angažiranim pojedincima, grupama i savezima razrade ciljeve, strategiju i načine njihove provedbe. (...) Politika održivog razvoja zahtijeva od svakog pojedinca dovoljno odgovornosti da prepozna što bi se sve moglo izvesti i ostvariti kada taj pojedinac prepozna da su njegovi interesi neodvojivo povezani s interesima zajednice. Zbog toga ideja održivog razvoja ovisi o kvalitativnom skoka sudjelovanja građana i o modernizaciji demokracije.

Ne radi se više o sudjelovanju u politički ili administrativno iniciranim planiranjima, odlukama i mjerama, nego se radi o savjesnom i odgovornom sudjelovanju na "savjetovanju o zajedničkim pitanjima" (Aristotel), o sudjelovanju u određivanju zadataka politike. To znači da građani kao akteri moraju preuzeti veliku odgovornost za provedbu politike održivog razvoja, što sa sobom povlači strukturalne, institucionalne i financijske posljedice."

[Horst Zilleßen, Von der Umweltpolitik zur Politik der Nachhaltigkeit. Das Konzept der nachhaltigen Entwicklung als Modernisierungsansatz; in: Aus Politik und Zeitgeschichte 50/1998, S. 3-5 u. 8] preuzeto sa : http://www.dadalos.org/nachhaltigkeit_hr/grundkurs_1.htm#gk1

Fotografije

eko goreciklaža planetruke biljka